Site icon BalkaPress.com

Najduze rijeke svijeta po kontinentima

Ovo je spisak najdužih reka sveta po kontinentima. Na spisku se nalaze reke poređane po dužini od najkraće do najduže.

1. Mari (2.589 km) – Australija

Mari je reka u Australiji i duga je 2.589 km. Površina sliva reke Mari iznosi oko 1.000.000 kilometara kvadratnih. Plovna je većim delom svoga toka. Reka Mari izvire u Snežnim planinama na jugoistoku savezne države Novi Južni Vels, a uliva se u zaliv Enkaunter. Reku Mari su 1824. prvi otkrili i istražili engleski istraživači Hamiltom Hjum i Vilijam Hauel nazvavši je Hjum. Izgrađeno je nekoliko brana među kojima su najznačajnije Hjum i Dartmut. Pritoke su: Darling, Marumbidži, a važniji gradovi su: Mari, Vodonga.

2. Volga (3.534 km) – Evropa

Volga je najduža reka Evrope, dugačka 3.534 km i celim svojim tokom prolazi kroz Rusiju. Stari Grci su je zvali Ra. Plovna je većim delom svoga toka. Slivno područje Volge obuhvata površinu od 1,36 miliona kilometara kvadratnih. Reka Volga izvire u Valdajskom gorju, a uliva se u Kaspijsko more i ima pad samo od 156 m. U Volgu utiče oko 200 reka, a čitav sliv ima oko 151.000 reka, rečica, potoka i drugih vodotokova. Važnije pritoke su: Oka, Kama, a važniji gradovi su: Kazanj, Astrahan, Volgograd, Samara, Uljanovsk, Jaroslavlj.

3. Misisipi (3.778 km) – Severna Amerika

Reka Misisipi je dugačka 3.778 km, a sa Misurijem iznosi 5.969 km, što je čini četvrtom rekom na svetu po dužini. Plovna je 3.130 kilometara, a površina sliva iznosi oko 3.130 kilometara kvadratinhm. Za početak reke uzima se mesto gde ona ističe iz jezera Itaska u severnom delu savezne države Minesota, a uliva se u Meksički zaliv. Pad reke iznosi 450m. Na reci se javlja visok vodostaj u proleće i u leto. Važnije pritoke su: Tenesi i Ohajo (sa desne strane), Misuri, Arkanzas i Crvena Reka (sa leve strane). Reka teče kroz gradove: Mineapolis, Sent Pol, Davenport, Sent Luis, Memfis, Baton Ruž.

4. Jangcekjang (6.380 km) – Azija

Jangcekjang je dugačka 6.380 km i celim svojim tokom protiče kroz Kinu. Plovna je oko 2.850 km. Površina sliva je 1.775.000 kilometara kvadratnih i on se prostire na oko 20% površine Kine. Reka Jangcekjang izvire na Tagla planini u severoistočom delu Tibeta a uliva se u Istočnokinesko more. Visinska razlika iznosi 5.042 m. Zbog velike visinske razlike, reka ima ogroman hidroenergetski potencijal. Sadrži brojna veštačka jezera, kanale i hidrocentrale. Najpoznatija građevina na reci Jangcekjang je Brana Tri klisure u pokrajini Hubej. Najveće pritoke su: Jalung, Min, Kjaling i Han, gradovi koji leže u njenom basenu su: Šangaj, Nanking, Hankou (Vuhan) i Čungking.

5. Amazon (6.448 km) – Južna Amerika

Amazon je najduža reka u Južnoj Americi i duga je 6.448 km. Svojim tokom prolazi kroz 8 država, a najvećim delom kroz Brazil. Površina sliva je 6.112.000 kilometara kvadratnih, što je 40 % Južne Amerike. Reka Amazon plovna je 1500 km za velike okeanske brodove, odnosno 3600km za manje okeanske brodove, dok manja plovila mogu da plove još 780 kilometara sve do grada Ačuala. Reka izvire u Andima, planina Nevado Mizmi, u Peruu i uliva se u Atlantski okean u nivou ekvatora. Visinska razlika iznosi 5.170 m. Reku Amazon otkrio je i prešao španski istraživač i konkistador Fransisko de Oreljana 1541. i 1542. godine. Reka Amazon nosi 18% sve slatke vode koja se uliva u svetske okeane. Maksimalan protok na ušću iznosi 300 hiljada kubnih metara po sekundi (srednji godišnji protok iznosi oko 120 hiljada kubnih metara po sekundi). Ove ogromne mase slatke vode uzrokuju pojavu da je voda i 400 km od ušća i dalje slatka. Glavne pritoke Amazona sa desne strane su: Ukajali, Žurua, Purus, Madeira, šingu, a sa leve strane su: Napo, Putumaio, Žapura, Rio Negro. Važniji gradovi koji leže na Amazonu su: Ikitos, Manaus, Obidos, Santarem, Belem, Makapa.

6. Nil (6.650 km) – Afrika

Reka Nil je najduža je reka u Africi i u svetu. Duga je 6.650 km, površina basena je 400.000 kilometara kvadratnih, a prosečan protok iznosi 830 metara kubnih po sekundi. Viktorijino jezero u Ugandi se obično smatra izvorom Nila, a uliva se u Sredozemno more. Visinska razlika iznosi 134 m. Postoje dve velike grane Nila: Beli Nil, od ekvatorijalne istočne Afrike, i Plavi Nil, iz Etiopije. Beli Nil otiče iz Viktorijinog jezera, a Plavi Nil izvire iz Jezera Tana u etiopijskim visijama. Spajaju se u gradu Kartum, koji je glavni grad Sudana. Nil je bio žila kucavica stare egipatske civilizacije, i većina stanovnika i svi egipatski gradovi su živeli u dolini Nila. I danas Nil hrani većinu stanovnika Egipta, koji se inače nalazi u negostoljubivoj Sahari. Reka sadrži nekoliko veštačkih jezera i brana, od kojih je najpoznatija Asuanska brana. Glavne pritoke su: Beli i Plavi Nil, a važniji gradovi na Nulu su: Kartum, Asuan, Luksor.

Izvor:Opusteno.rs

Podeli sa prijateljima:
Exit mobile version