Site icon BalkaPress.com

Kako je nastao prvi sat?

Prvi ručni sat je nastao 1868. godine. Prva serijska proizvodnja načinjena je 1880. godine. Tada je proizvedeno 200 satova. Ručne satove su u početku nosile samo žene, pošto nije bio popularan kod muškaraca – civila. Koristili su ga samo nemački pomorski oficiri. Prvi sat za muškarce je nastao tako što je brazilski pilot Alberto Santos Domont, 1904. godine, pitao svog prijatelja Luisa Kartiera da mu napravi sat koji će moći da stavi na ruku koji bi mu omogućio da ne meri svoje performanse u letu, a da su mu istovremeno obe ruke na komandama. Ubrzo su počeli komercijalno da se proizvode i ručni satovi za muškarce, a prvi je nazvan po pomenutom pilotu.

Razvoj sata sa klatnom

Značajan razvoj javio se 1657. s pronalaskom sata s klatnom. Još ranije je Galilej imao ideju da iskoristi njihajuće klatno za pokretanje satnog mehanizma. Kristijan Hajgens se, međutim, obično smatra za pronalazača. On je napravio matematičku formulu odnosa dužine klatna i vremena (99,38 cm ili 39,13 inča za jednu sekundu vremena) i dao da se prvi takav sat napravi. Engleski sajdžija Viljem Klement je 1670. napravio „uspinjač sa sidrom“, za razliku od Hajgensovog „uspinjača sa krunom“. Za nepunu generaciju dodate su i kazaljke za minute i sekunde. Uzbuđenje zbog sata s klatnom privuklo je pažnju dizajnera koji su napravili razne oblike satova. Napravljeno je kućište za smeštanje sata s klatnom. Engleski sajdžija Viljem Klement je izmislio ovo kućište 1670. godine. Otprilike u isto vreme kućišta su počela da se izrađuju od drveta s licem od staklenog emajla. Eli Teri je 17. novembra 1797. prvi patentirao sat. On je poznat kao osnivač američke industrije satova. Razvoj elektronike u 20. veku doveo je do satova bez ikakvog satnog mehanizma. Vreme na ovim satovima merilo se na razne načine, na primer pomoću kvarcnih kristala ili raspadanjem radioaktivnih elemenata. Čak su i mehanički satovi napajani baterijama, čime je navijanje sata postalo suvišno.

Podeli sa prijateljima:
Exit mobile version